Kako je kafa mijenjala svijet

Kafa je omiljeni napitak milionima ljudi širom svijeta. Ta ljubav nije nešto od juče – naime, ako se zagledamo u prošlost, vidjećemo da je malo toga s kafom slučajno, a da se svaka slučajnost koja se tiče ove namirnice pokazala pogotkom.

Još od kad je, u 11. vijeku, pastir Kaldi, koji je živio u etiopskoj oblasti Kaffa, primijetio kako su njegove koze mnogo živahnije nakon što obrste bobice sa jednog grma, zrno kafe slovi za čist užitak, ali i za istinskog reformatora. Malo je namirnica koje su uspjele da odole vremenu, „prežive“ sve izmjene i varijacije i da usput samo učvrste svoju poziciju na tronu popularnosti.

Ipak, kafu krasi još jedna osobina – ne samo da se ona vremenom mijenjala, već je i sama mijenjala svijet. S pravom možemo reći, i nas, ljude.

Znate li da je pivo bilo uobičajeno piće uz doručak, prije nego je kafa postala široko rasprostranjena? Vjerovatno nam je danas tako nešto nepojmljivo, ali pivo se dugo pilo toplo, kao supica, i samim tim je bilo idealno za početak dana. Možda bi ta praksa i duže potrajala da kafa nije uplela prste u naše rituale. Nakon što su ljudi spoznali njene blagodeti po pitanju razbuđivanja i energije, kafa je brzo i lako preuzela ulogu omiljenog jutarnjeg napitka.

Miris pržene kafe, spremne za degustaciju na sličan način onome kako to danas radimo, proširio se iz Jemena, gdje sežu najraniji zapisi o kultivaciji i trgovini ovom namirnicom. Upravo su žitelji ove zemlje biljku čiji je plod nazvali qahwa, odakle i potiče naziv kafa, gdje se uzgajala u 15. vijeku, a već narednog je bila poznata i u Persiji (današnji Iran), Egiptu, Siriji i Turskoj.

Malo po malo, kafa, u to doba poznata i kao „arapsko vino“, je počela da izlazi iz domaćinstava i da okuplja ljude u „kućama kafe“, koje su zapravo preteče kafeterija. One su vremenom bile sve popularnije, što i ne čudi, ako znamo da su u te „qahveh khaneh“ (kave kane) ljudi dolazili, ne samo da uživaju u mirisu i ukusu kafe, već i da se druže i razgovaraju, ali i slušaju muziku, igraju šah, čuju vijesti… Tako se i dobra vijest o postojanju mjesta gdje je njegovan kult užitka u kafi i razgovoru, a koja su vremenom prerasla u „škole mudrosti“, sve više širila i prešla granice prvih zemalja koje su prigrlile ovu namirnicu.

Od Indije, preko Holandije i Venecije, do Engleske i Novog svijeta, kafa je polako postajala nezaobilazan dio svakodnevice, a sve više ljudi početak dana nije moglo zamisliti upravo bez nje. Kafa je, u veoma kratkom periodu, postala popularna, uslovivši otvaranja specijalizovanih mjesta gdje je prodavana ili služena, te zamijenila druga uobičajena pića, poput piva i čaja, naročito u jutarnjim časovima.

Savremenici možda ne znaju da je zrno mudrosti zaslužno i za neka otkrića bez kojih je život danas nezamisliv. Recimo, zahvaljujući kafi osmišljena je web-kamera! Naime, motiv ovog revolucionarnog otkrića krije se iza aparata za kafu, a potpisuju ga naučnici sa Univerziteta u Kembridžu. Oni su 1991. godine napravili web-kameru kako bi studenti i profesori putem svojih kompjutera mogli da vide da li u kafe aparatu, koji je bio postavljen u prostoriji za odmor, takozvanoj Trojanskoj sobi, ima kafe i samim tim budu sigurni da će se, ako je posjete, moći uživati u šoljici omiljenog napitka.

Ako se zagledamo u budućnost, možemo vidjeti nagovještaj da će možda baš vaš automobil jednog dana pokretati kafa! Da, tako nešto je izvjesno, s obzirom da naučnici uspješno pretvaraju mljevenu kafu u biodizel. Nakon svega, treba li svijetu još dokaza da ga je kafa, na sebi svojstven način, oblikovala, ali da će ga mijenjati i ubuduće?!